Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

Grga
Postovi: 6
Pridružen/a: 30 stu 2016, 18:01

Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la Grga » 12 pro 2016, 15:41

Mislim da vi na novac gledate previše jednodimenzionalno. Potrebno je u ovakvu analizu uključiti uključiti barem još:
1. suprotno kretanje dobara i usluga,
2. pričuve centralne banke
3. mogućnosti kompenzacije
4. profit (ili gubitak) centralne banke
5. činjenicu da će poslovna banka jedan dio ili sav prihod od kamate utrošiti u privredi ili koristiti za novi kredit. Profit poslovne banke će se podijeliti dioničarima. I on će se najvjerojatnije utrošiti u privredi.
Ovo zadnje (pod 5) je i najvažnija kritika nekreditne emisije novca .
Centralna banka bi u zatvorenoj privredi, ne računajući multiplikaciju novca, novu emisiju novca za kamate mogla izvršiti :
1. tako da kupi komad zlata i pohrani ga u trezor (vjerojatno jedan od razloga spektakularnog porasta cijene zlata).
2. tako da poveća plaću svojim zaposlenima i isplati je novom emisijom ili napravi neki drugi trošak novom emisijom.
3. tako da dodijeli novac državi besplatno ili joj odobri kredit koji ona neće vratiti.

Primjer u modelu zatvorene privrede bez multiplikacije: Ako je poslovna banka odobrila kredit od 100 kn na godinu dana uz 5% kamate. Na kraju godine 1. ima 5 kn prihoda, a kredit je vraćen. Da bi poslovna banka mogla dobiti tu kamatu u novcu, centralna banka bi morala emitirati tih 5 kn na jedan od 3 gornja načina. U drugoj godini poslovna banka ponovno odobrava kredit od 100 kn, ali uz kamatnu stopu od 6%. Koliko kuna sada centralna banka mora emitirati? Najvjerojatnije 1 kunu jer je 5 kuna već emitirano. Ili 1,25 kn ako je poslovna banka prethodnih 5 kn dala u novi kredit uz 5% kamate.
Znači na kraju godine 1 poslovna banka ima 5 kn. U slučaju emisije pod 1. nekakva protuteža u privredi za tih 5 kn bi bio komadić zlata u trezoru centralne banke. U slučaju emisije pod 3. protuteža za 5 kn bi mogla biti npr. popravljen asfalt na cesti.
Ovo pod 3. je zabranjeno u Hrvatskoj. Direktno kreditiranje vlade od strane centralne banke zabranjeno je u državama EU od ugovora u Maastrichtu iz 1993. Europska unija ima najstrožije zakone na svijetu u tom pogledu. U starom zakonu o HNB-u pisalo je da HNB može kupiti hrvatske državne obveznice na otvorenom tržišu, ali čini mi se da je i ta odredba obrisana pretpostavljam zbog prelaska na euro. Mislim da europska centralna banka može kupovati državne obveznice na otvorenom tržištu i pretpostavljam da su oni i kupovali njemačke obveznice sa negativnim prinosom. Čini mi se da i HNB može kupovati na otvorenom tržištu državne obveznice sa malim rizikom znači njemačke ili američke, ali ne i hrvatske.
Ako bi se nekreditna emisija dozvolila, nova emisija bi trebala biti u dosta manjoj mjeri nego što to neki od vas predlažu. Trebala bi biti u nekoj vezi sa porastom ukupne mase obračunatih kamata, a ne sa ukupnom masom obračunatih kamata i također trebala bi biti u vezi sa željenom razinom pričuva u centralnoj banci. Ne mislim da je to neko čarobno rješenje koje bi riješilo baš sve probleme u društvu.

Avatar
erdedi
PP Admin
Postovi: 109
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la erdedi » 12 pro 2016, 22:18

Pozdrav Grga,
gdje ste uračunali, odnosno predvidjeli na koji način nadoknaditi novčanu masu koja će nestati iz opticaja...jer je zadržana kao profit, odnosno kao štednja? nadalje, koja je svrha pohrane zlata u trezor centralne banke? čemu služi pričuva centralne banke?......dobro ste primijetili...da je jedini pravi novac poklonjeni novac, ali ne državi, već socijano ugroženim skupinama društva...barem za početak
erdedi

Grga
Postovi: 6
Pridružen/a: 30 stu 2016, 18:01

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la Grga » 13 pro 2016, 07:51

Banka prihod od kamate troši na rashode npr. plaće zaposlenih, informatičke troškove i sl. Profit je razlika između prihoda i rashoda i isplaćuje se dioničarima koji taj novac dalje troše. Ako dioničar taj novac ipak pohrani kao štednju, taj novac banci u kojoj dioničar ima otvoreni račun može služiti za davanje novog kredita nekom novom korisniku. U zatvorenoj privredi nema baš puno smisla u gomilanju zlata u trezoru ili pričuvi (sjevernoamerički indijanci nisu cijenili zlato kao vrijednost), ali u otvorenoj donekle ima jer se ta sredstva mogu koristiti za kupovinu stranih proizvoda npr. nafte. U ekonomskoj literaturi se uglavnom navodi da se prihod od nove emisije treba koristiti za investicije sa ciljem pokretanja neiskorištenih kapaciteta.

Grga
Postovi: 6
Pridružen/a: 30 stu 2016, 18:01

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la Grga » 13 pro 2016, 09:53

Predmet ove teme koju sam otvorio nije to da li bi se novi novac dao siromašnima ili za investicije nego odnos nove emisije, porasta mase kamata i pričuva u centralnoj banci. Što bi emisija bila veća to bila jača veza između nove emisije i porasta kamata. Zato, ako bi se primjenila nova emisija, ona bi trebala biti minimalna. Ja imam dojam da vi mislite da banke sišu svu obračunatu kamatu od stanovnika i onda je zadržavaju trajno. Kakav je smisao toga da netko isiše novac i onda ga ne troši i ne ulaže?
Ako se onemogući štednja onemogućit će se i svako racionalno ponašanje.

Grga
Postovi: 6
Pridružen/a: 30 stu 2016, 18:01

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la Grga » 13 pro 2016, 20:51

Pozdravljam i ja vas.

Avatar
erdedi
PP Admin
Postovi: 109
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la erdedi » 14 pro 2016, 14:59

Najprije da vam odgovorim na pitanje gdje nestaje kamata...naravno da nisu samo banke te koje ostvaruju profit, ostvaruju ga i tvrtke i građani. Potpuno ste u krivu, ako mislite da tvrtke i građani višak profita vraćaju u opticaj trošeći. upravo je suprotno, oni čak žive štedljivije od prosječnih ljudi kako bi štednja bila što viša, te se ta štednja (za kamatu) pojavljuje u bankama kao novi depozit, kojeg pak banke sekundarnom emisijom, odnosno bankarstvom djelomične rezerve multipliciraju u višestruki (do deset puta) kredit..odnosno dug u virtualnom novcu, koji banke potražuju u čvrstoj valuti, a za koji opet nema kamate u opticaju. No vi ste ipak u vašim postovima, možda čak i slučajno nabasali na pravo pitanje...Kakav je smisao isisati ili uštedjeti novac, ne ulagati ga ni trošiti. Svi koji mogu to čine samo iz jednog razloga...da im novac sam po sebi, bez ikakvog rada kroz kamatu stvara još više novca...odgovor je dakle UKIDANJE KAMATE NA ŠTEDNJU preko određenog iznosa, npr. preko iznosa višeg od tri prosječne plaće. Novac u tom iznosu zadržane štednje + novac potreban za plaćanje kamate na kredite, mora biti NEKREDITNI NOVAC, odnosno poklonjeni novac. GOMILANJE NOVCA za IZNAJMLJIVANJE ukidanjem kamate na štednju postaje upravo kontraproduktivnim, zapravo BESMISLENIM.
erdedi

Grga
Postovi: 6
Pridružen/a: 30 stu 2016, 18:01

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la Grga » 18 pro 2016, 11:09

Izleda da se kamata na štednju ne uklapa u vašu teoriju. Kamata na štednju je za banku trošak ili "negativni profit" kako vi to nazivate. Ako se ukine kamata na štednju nema baš puno motiva da netko drži novac u banci, a samim time ne bi bilo novca za kredite. U takvom sustavu bi netko teško mogao uštedjeti npr. za auto. Meni se čini da bi u sustavu koji predlažete nastala situacija da puno novca trči za malo dobara odnosno inflacija.
Bolje bi bilo napraviti suprotno. Otisnuti nešto malo novca da se spriječi nepotrebno prikupljanje pričuva, zabraniti valutnu klauzulu, strožije regulirati maksimalno dozvoljene kamatne stope na kredite, propisati da banke moraju obračunavati neku minimalnu kamatnu stopu na stednju po viđenju i zabraniti im da naplaćuju raznorazne naknade - trošak odobravanja kredita, naknadu za prijevremenu otplatu kredita i sl.
Mislim da niste dobro shvatili proces multiplikacije.

Avatar
erdedi
PP Admin
Postovi: 109
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la erdedi » 18 pro 2016, 22:32

Vi doista mislite da bez vaše vašu štednje ne bi bilo kredita...hahahaha...i mislite da ne razumijem bankarsku multiplikaciju'
erdedi

Grga
Postovi: 6
Pridružen/a: 30 stu 2016, 18:01

Re: Nekreditni novac, porast mase kamata i trezoriranje

PostPostao/la Grga » 19 pro 2016, 08:26

Vi mislite da banke isisavaju svu kamatu i ne troše je. Kakav je smisao da netko isisava sav novac od kamate i ne troši ga i ne ulaže u novi kredit? U tom slučaju bi i banka kao poduzeće bila na gubitku jer bi morala plaćati kamatu na štednju. To je razlog zašto vama smeta kamata na štednju.


Natrag na “Nekreditni novac”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.