Što se iza brda valja

Avatar
Nostradurus
Postovi: 60
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37
Kontakt:

Što se iza brda valja

PostPostao/la Nostradurus » 07 svi 2014, 15:27

Ovdje ću komentirati o tekućim odgađanjima vezanim uz financijsko stanje i gospodarstvo.

Zadnja vijest je da je premijer Zoran Milanović smijenio ministra Linića. Očekujem da će se nastaviti ista makroekonomska politika zaduživanja i put prema bankrotu Hrvatske.

Avatar
Nostradurus
Postovi: 60
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37
Kontakt:

Samo izvoz može potaknuti rast

PostPostao/la Nostradurus » 07 svi 2014, 16:57

http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalij ... nuti-rast/

Ne ulazeći u mogućnost izvoza, izvoz koji je veći od uvoza je samo jedan od načina da se stvori višak novca na temeljima merkantilizma. Dakle, cijela ekonomska znanost se svodi na to da nađeš partnera koji će ti dali zlato (novac) za tvoju robu da bi ti uspio. :-) Zbilja genijalno. Šteta što to rješenja otpada čim se sve države na zemlji uduže u jednu. Naime, taj ekonomski nonsens vrijedi i unutar država pa na temelju toga imamo nerazvijene i razvijene krajeve. Zbilja genijalno, kako to nismo već zapazili. Čim jedno područje ostvaruje suficite, druga područja odumiru jer su financijski neodrživa.

A cijela bit je kako posao učiniti financijski održivim. Zar ne bi bilo jednostavnije dodati novac bez trošenja resursa na izvoz? Pa taj novac ionako nema protutežu u ponudi roba jer je ista u inozemstvu. Trebamo li mi deponirati devize da bi emitirali kune? Ima li to ekonomske svrhe kada financijsku možemo riješiti i bez toga?

Avatar
Nostradurus
Postovi: 60
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37
Kontakt:

Mogu li porezi financirati javnu potrošnju

PostPostao/la Nostradurus » 07 svi 2014, 22:21

http://www.advance.hr/vijesti/analiza-m ... javni-dug/

Članak je zakompliciran do besvijesti. Koje su dileme, a koje se ne objašnjavaju:
1. Čemu služi ciljana kamatna stopa? Očigledno služi tome da se otjera ulaganje iz obveznica u realni sektor. A od kuda dolazi profit realnog sektora? Pa iz unosa novca svih centralnih banaka na svijetu (preko zaduženja država i direktnog zaduženja banaka).
2. Nije objašnjena prava uloga deficita proračuna. Ne mogu banke uzimati kredite (prodavati svoje vrijednosne papire) od centralne banke jer centralna banka radi uvijek sa profitom. Iz toga slijedi da je deficit proračuna (svih država) jedini izvor realnog profita (u članku opisanog kao rezerva banke na računu kod Centralne banke)
3. Nije objašnjena veza emisije novca bez duga (MMT)i profita koji se može ostvariti. Ako emisija novca stvara globalni profit, a država ga koristi za deficit proračuna, tada kamate ne mogu biti bilo koje. Npr, ako banke žele i postignu na ime kamata ostvariti profit veći od emisije novca (ako je vanjskotrgovinska bilanca poravnata), tada slijedi da će realni sektor globalno ostvariti gubitak. O tome se skoro nigdje ne vodi briga
4. Nije objašnjen fenomen inflacije cijena. U uvjetima kada se preko deficita proračuna dodaje novac i time stvara globalna profitabilnost u državi, a kada bi postigli da svi subjekti pokriju troškove i nešto sitno zarade dobili bi da suma tih novih zarada odgovara novo emitiranom novcu države. Što bi pokrenulo inflaciju, ako država poveća količinu emitiranog novca? Iz ove činjenice možemo zaključiti da inflacija ima dva pokretača: neravnoteža u profitu i pohlepa za zaradom. Neravnoteža u profitu je samo posljedica predhodne pohlepe za zaradom. Međutim nema tog zakona slobodnog tržišta koje će ujednačiti profit. Dogoditi će se upravo suprotno. To znači da kapitalizam ne može funkcionirati na principu MMT-a, a da bude na korist velike većine u državi.
5. Budući da kapitalizam po MMT-u može samo riješiti financije države, a ne financije svih ljudi (vidi 4.) očigledno je da zagovornici MMT-a imaju skrivenu namjeru da održe kapitalizam na životu pod svaku cijenu ili da sabotiraju MMT zbog neprimjenjivot MMT-a zbog prijeteće visoke inflacije koja bi mogla biti više nego izvjesna. Moj zaključak je da MMT nema nikakvog smisla u kapitalizmu jer ne rješava ništa običnom čovjeku. Običan čovjek neće moći doći do pozicije da pokriva svoje troškove i da štedi. To bi mogla samo mala manjina.
6. Da bi velika većina mogla baštiniti sve dobrobiti emisije novca države mora postojati raspršeno vlasništvo tj. privatne korporacije i druge velike privatne firme ne mogu biti više privatne nego zajedničke - društvene. Zbog toga nema razloga za slavlje. Nismo pronašli nikakav čarobni štapić. Pronašli smo samo jedan od kotačića koji nedostaje, ali ne i sve druge. MMT bez socijalističkog društve je kako bi neki rekli "pljuska dreku". Mnogi se neće sa mnom složiti, ali vrijeme će pokazati tko će biti u pravu.

Avatar
Nostradurus
Postovi: 60
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37
Kontakt:

Puhanje na hladno

PostPostao/la Nostradurus » 08 svi 2014, 16:13

Puše se i na hladno. Guverner HNB-a Vujčić odbija monetarnu reformu i kad ga se za nju ne pita? Ali zato traži 100 drugih reformi. Znanje ili prodavanje magle? Odlučite sami.

http://www.jutarnji.hr/vujcic--trebaju- ... e-/1189745

Avatar
Nostradurus
Postovi: 60
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37
Kontakt:

Gubitci banaka

PostPostao/la Nostradurus » 24 ožu 2015, 19:19


Avatar
Nostradurus
Postovi: 60
Pridružen/a: 18 svi 2013, 19:37
Kontakt:

Re: Što se iza brda valja

PostPostao/la Nostradurus » 27 ožu 2015, 11:07



Natrag na “Nostradurus”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.