logo

Pretvorba i privatizacija

 

Rat i pretvorba

Pretvorba kao proces pripreme za privatizaciju društvene imovine provodila se u doba „ratnoga stanja“ u kojem se nalazila RH. Bez obzira što ratno stanje nije objavljeno, RH je morala svoje ponašanje uskladiti sa Ženevskim ratnim konvencijama i njenim protokolima kao i konvencijama i međunarodnim standardima koje je RH naslijedila kroz akcesiju i disoluciju od države prednice Jugoslavije.

Pretvorba se provodila kroz Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća
Narodne novine br. 19/91.

Kroz proces pretvorbe trebalo je utvrditi vrijednost svakog pretvaranog društvenog poduzeća kako bi se ustanovio temeljni kapital svakog poduzeća. Ta vrijednost bi bila podijeljena na dionice koje je trebalo postupkom predviđenim zakonom o pretvorbi ponuditi svima onima koji su stvarali vrijednost tog poduzeća iz Članka 5 zakona.
Prijepor koji je zakon o pretvorbi imao u Članku 1 je de facto osnova za poništenje pretvorbe kao procesa jer su u Članku 1 > stavka 3,  izuzete od pretvorbe banke, financijske institucije i osiguravajuća društva.
Banke u RH su osnovane od strane društvenih poduzeća Člankom 39 Ustava RH i Zakonom o bankama iz 1975. godine, te je time definirano njihovo postojanje kao vlasništvo pravnih osoba osnivača tih banaka . Neunošenjem vrijednosti banaka u temeljne kapitale pretvaranih društvenih poduzeća (njihovih vlasnika) je pretvorbu kao proces delegitimiralo! Kako proces pretvorbe od samog početka nije bio legitiman, sve daljnje faze tog procesa su postale nelegitimne. Pravno gledano, u procesu pretvorbe je učinjeno ili namjerno propušteno desetak nezakonito provedenih faza koje potvrđuju da je poništenje pretvorbe, kao preduvjeta za privatizaciju, de iure utvrđeno!

Ništavnost privatizacije

Proces privatizacije, na temelju nezakonite pretvorbe sam po sebi je ništavan jer nije odražavao strukturu utvrđenoga društvenoga kapitala poduzeća ni po jednom osnovu.
Ovo je bio proces koji je:

  • pretpostavljenim budućim vlasnicima pretvarane društvene imovine u privatnu imovinu
  • bivšim zaposlenicima i njihovim obiteljima
  • umirovljenicima pretvaranih društvenih poduzeća i njihovim obiteljima
  • tadašnjim zaposlenicima i njihovim obiteljima
  • ostalim učesnicima u pretvorbi

iz Članka 5 zakona omogućavao stjecanje 50% vlasništva pretvaranih društvenih poduzeća. Ostala vrijednost je trebala pripasti 25 % Hrvatskom mirovinskom fondu (HMO), a preostalih 25 % Hrvatskom fondu za pretvorbu (HFP) koji je trebao postati pokretač gospodarstva!
HFP je na žalost postao institucija uz HMO putem koje je ostvarena pljačka društvene imovine u tranziciji u privatnu imovinu uz učešće bankarskog sustava.
Bankarski sustav, umjesto da je postao sastavni dio pretvorene društvene imovine, je opljačkan od strane menađmenta banaka koji su postali vlasnici banaka!
Takav bankarski sustav je omogućio kroz proces „privatizacije“ stvaranje ratnih profitera koji su postali vlasnici društvene imovine i koji su opljačkali građane Hrvatske!

Čitav ovaj proces pretvorbe i privatizacije je doveo u inferioran položaj građane RH koji nisu mogli zakonskim putem i putem institucija sustava zaštititi svoje pretvarano vlasništvo te su time ostvarena bića kaznenoga dijela ratnog zločina pljačke civilnoga stanovništva prema VI. i VII. Nirnberškom principu, vezano na IV. Ženevsku ratnu konvenciju sa njena tri Protokola!
Proces pretvorbe i privatizacije mora se poništiti, zastare nema, Ustav RH u svojim izmjenama Članka 31 je to jasno rekao.

Zaključci Hrvatskoga sabora iz 2002. jasno nalažu Vladi RH da provede slijedeće točke iz donesenog zaključka.

  • Na temelju Članka 80 Ustava Republike Hrvatske i Članka 122 Poslovnika, Hrvatski sabor, na 22. sjednici, 29. svibnja 2002. godine, uz Izvješće o radu na provedbi revizije i pretvorbe i privatizacije i Izvješća o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije, donio je slijedeće ZAKLJUČKE:
  1. Prihvaća se
    Izvješće o radu na provedbi revizije pretvorbe i privatizacije i
    Izvješće o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije.
  2. Obvezuje se Državni ured za reviziju da Hrvatskom saboru u roku od 30 dana dostavi dopunjena pojedinačna izvješća o:
    a/odgovornoj osobi ili osobama u trgovačkim društvima u kojima su utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji;
    b/ podnesenim prijavama, za postojanje radnji koje imaju obilježje kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja utvrđenih prilikom revizije, nadležnom državnom odvjetništvu ili drugom nadležnom tijelu, sukladno članku 17. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije;
    c/ izdanim posebnim mišljenjima kojima je potvrđena ispravnost pretvorbe i privatizacije sukladno članku 19. stavku 2. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije.
  3. Obvezuje se Državni ured za reviziju da u roku od 30 dana:
    a/ izradi kriterije redoslijeda tvrtki koje će revidirati uzimajući u obzir veličinu tvrtke prije privatizacije /temeljni kapital, ukupni prihod i broj zaposlenih/;
    b/ predloži Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske organizacijska rješenja koja će omogućiti državnoj reviziji udovoljavanje ovim zadaćama.
  4. Obvezuje se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da u roku od 30 dana Hrvatskom saboru dostavi izvješće o pokrenutim postupcima vezanim uz kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji na temelju podnesenih prijava ili po službenoj dužnosti, te o prijavama podnesenim Državnom odvjetništvu i zloupotrebama i protupravnim radnjama u postupku pretvorbe i privatizacije.
  5. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 60 dana Hrvatskom saboru predloži donošenje izmjena, dopuna ili novih zakona potrebnih da se sankcionira učinjeni kriminal u pretvorbi i privatizaciji, odnosno zaštite gospodarski i drugi javni interesi Republike Hrvatske u vezi s pretvorbom i privatizacijom a koji će omogućiti:
    • da počinitelji nezakonitih radnji tijekom procesa privatizacije budu pravedno i zakonito procesuirani i sankcionirani;
    • da se utvrdi porijeklo novčanih sredstava kojima je privatizacija izvršena, te sankcionira nezakonitog stjecatelja.
  6. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da Državnom odvjetništvu stvori uvjete za kvalitetan rad iz nadležnosti utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o državnom odvjetništvu i drugim zakonima.
  7. Zadužuje se Državni ured za reviziju, te druga nadležna državna tijela da u roku od 60 dana dostave Saboru imena i prezimena svih korisnika tzv. menadžerskih kredita, imena banaka i direktora tih banaka koje su odobravale kredite, iznos odobrenih kredita i datum zaključenja ugovora o kreditima, ukupni nominalni iznos dionica/udjela koji je plaćen tim kreditima, podatke o instrumentima osiguranja povrata kredita te o izvorima sredstava kojima su krediti otplaćivani.

Nakon dopune nalaza Ureda državne revizije iz 2003. godine Hrvatski sabor je naložio Vladi RH postupanje po tim nalazima te sukladno prijedlogu Kluba zastupnika HDZ-a, donio 2005. godine

  • ZAKLJUČKE:
  1. Prihvaća se
    Očitovanje Hrvatskog fonda za privatizaciju na Izvješće Državnog ureda za reviziju o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije,
    Izvješće o pokrenutim postupcima i poduzetim radnjama te podaci o gotovinskim plaćanjima za kupnju dionica i udjela kao i izdavanju suglasnosti za zalaganje imovine,
    Izvješće Hrvatske narodne banke o procesu osnivanja odnosno preoblikovanja banaka u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću, koji je proveden na temelju Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama za svaku banku pojedinačno i o promjenama vlasničke strukture tih banaka i
    Izvješće Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a u svezi s Izvješćem Državnog ureda za reviziju o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije.
  2. Obvezuje se Državno odvjetništvo i Hrvatski fond za privatizaciju da u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku pokrenu postupak poništenja pretvorbe u društvima u kojima postoji osnova za pokretanje ništavnosti rješenja o pretvorbi, odnosno da pokrenu kod nadležnih sudova, u skladu s odredbama Zakona o ništavnosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu, odgovarajuće postupke radi utvrđivanja ništetnosti ugovora zaključenih u procesu pretvorbe i privatizacije, te oduzimanja nezakonito stečene imovine.
  3. Obvezuje se Hrvatski fond za privatizaciju da na temelju svih izvješća Državnog ureda za reviziju kojima su utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji i Izvješća Državnog odvjetništva, pokrene kao ovlaštena pravna osoba odgovarajuće postupke (sudske, upravne) radi povrata protupravno stečene imovinske koristi od strane fizičkih i pravnih osoba u postupku pretvorbe i privatizacije.
  4. Obvezuje se Državno odvjetništvo da pojača rad na kaznenim predmetima u svezi pretvorbe i privatizacije i sukladno svojim zakonskim ovlastima pokrene postupke utvrđenja ništavnosti pravnih poslova u svezi pretvorbe i privatizacije u slučajevima kada su za to ispunjeni uvjeti te poduzme potrebne mjere i pravne radnje u civilnim/građanskim / postupcima u cilju naknade štete nastale u pretvorbi i privatizaciji i o utvrđenim nezakonitostima u konkretnim privatizacijama obavijesti Hrvatski fond za privatizaciju i zatraži da Fond kao ovlaštenik postupi kao pod 3.
  5. Obvezuju se Državno odvjetništvo i Hrvatski fond za privatizaciju da pokrenu odgovarajuće postupke u slučajevima gdje su se trgovačka društva neosnovano i pogrešno uknjižila kao vlasnici državne imovine ili imovine Hrvatskog fonda za privatizaciju koja nije procijenjena u vrijednosti društvenog kapitala u postupku pretvorbe i privatizacije ili tu imovinu drže neosnovano u posjedu, kao i da pokrenu potrebne postupke protiv trgovačkih društava radi isplate stečenog bez osnove.
  6. Obvezuje se Hrvatski fond za privatizaciju da se imovinu koja nije uključena u procijenjenu vrijednost poduzeća provede postupak u skladu s odredbama članka 47. Zakona o privatizaciji, kojim je propisano da se dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu.
  7. Obvezuje se Hrvatski fond za privatizaciju da Vladi Republike Hrvatske dostavi podatke o imovini u vlasništvu države koja je uključena i imovini koja nije uključena u procijenjenu vrijednost, a koristi je društvo (pomorsko dobro, poljoprivredno zemljište) radi utvrđivanja visine naknade u proteklom razdoblju. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da nakon dostave podataka, utvrdi visinu naknade za korištenu imovinu te da zaduži nadležna tijela za provedbu naplate utvrđene naknade.
  8. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da osigura sve potrebne uvjete za rad nadležnih državnih tijela, posebno Državnog odvjetništva i Hrvatskog fonda za privatizaciju, radi učinkovitog poduzimanja potrebnih mjera i aktivnosti:
    • Kaznenog, prekršajnog, građanskog i imovinskog sankcioniranja nezakonitosti i nepravilnosti u postupcima pretvorbe i privatizacije;
    • Utvrđivanja ništavnosti ili poništavanja pravnih poslova sklopljenih u postupcima pretvorbe i privatizacije koji su suprotni Ustavu i zakonima;
    • Povrata nezakonito stečene imovine tijekom pretvorbe i privatizacije;
    • Naknade štete učinjene tijekom pretvorbe i privatizacije; Zaštite imovine i interesa građana Republike Hrvatske.

    Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 90 dana predloži Hrvatskom saboru novi Zakon o privatizaciji i Zakon u javno-privatnom partnerstvu.

Hrvatski sabor je 03.03.2004. godine ratificirao Ugovor o sukcesiji koji u svom ANEXU G kaže:

  • Članak 1.
    Privatna imovina i stečena prava građana i drugih pravnih osoba SFRJ države slijednice štitit će se u skladu s odredbama ovog Aneksa.
  • Članak 2.
  1. a) Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi slijednici na koju su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznat će se, te će biti zaštićena i vraćena od te države u skladu s utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo, mjesto boravka ili prebivalište tih osoba. To uključuje osobe koje su, nakon 31. prosinca 1990. stekle državljanstvo ili mjesto boravka ili prebivalište u nekoj drugoj državi, a ne u državi slijednici. Osobe koje ne mogu ostvariti ova prava imaju pravo na naknadu u skladu s normama građanskog i međunarodnog prava.
    b) Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav.;

Konačno poništenje

Rezime ovog analitičkog pristupa nezakonitom procesu pretvorbe i privatizacije nameće već izrečeni zaključak; pretvorba i privatizacija su de iure poništene!
Kriminalne, korupcijske, ratno profiterske institucionalno i vaninstitucionalno povezane strukture onemogućavaju de facto provođenje zakona jer bi kroz provođenje procesa poništenja temeljem Ustava, konvencija, zakona, zaključaka iAnexa ostale bez opljačkane imovine i političke moći.

Nova snaga udruženih građana mora na predstojećim izborima osvojiti 88 mjesta u Hrvatskom saboru i provesti de iure i de facto poništenje prethodno dokazanih kriminalnih radnji iz pretvorbe i privatizacije društvene imovine u privatnu imovinu!